U suvremenom poslovnom svijetu, poslodavci prepoznaju da je zadržavanje i motiviranje kvalitetnih zaposlenika ključno za uspjeh njihovih organizacija. Kako bi osigurali zadovoljstvo i blagostanje zaposlenika, poslodavci ne samo da nude atraktivne benefite već i pružaju financijsku podršku putem isplata različitih neoporezivih naknada, pored redovne plaće za obavljeni rad.
U ovom tekstu, fokusirat ćemo se na nabrajanje i razmatranje različitih neoporezivih isplata zaposlenicima u skladu s Pravilnikom o primjeni Zakona o porezu na dohodak u Federaciji Bosne i Hercegovine. Istaknut ćemo različite vrste isplata, kao i uvjete i ograničenja pod kojima se ovi benefiti/naknade mogu koristiti, kako bismo poslodavcima i zaposlenicima pružili jasno razumijevanje prednosti i mogućnosti u vezi s neoporezivim isplatama.
U skladu sa članom 20. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dohodak (“Sl. novine FBiH”, br. 48/2021, 77/2021, 20/2022, 57/2022 i 5/2023), prihodi koji ne ulaze u dohodak od nesamostalne djelatnosti su:
Naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
Naknade ostalih troškova zaposlenicima i
Novčane pomoći zaposlenicima
Naknade troškova službenog putovanja i naknade za rad na terenu
Naknade troškova službenog putovanja obuhvaćaju: neoporezivi iznos naknade za smještaj, ishranu, prijevozne i druge troškove utvrđene Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 44/16, 50/16 i 31/23) koja važi za proračunske korisnike, kao i za druge porezne obveznike.
Naknade se smatraju neoporezivim prihodom poreznog obveznika ako su isplaćene fizičkom licu koje kod isplatioca ima status zaposlenika i ako su utvrđene po kriterijima i isplaćene pod uvjetima, na način i najviše do iznosa propisanih u skladu sa Uredbom o naknadama troškova za službena putovanja (“Službene novine Federacije BiH”, br. 44/16, 50/16 i 31/23).
Naknada za rad na terenu (terenski dodatak) se isplaćuje zaposleniku pod uvjetom da se rad obavlja van mjesta zaposlenja i da traje duže od 30 dana neprekidno u iznosima od:
a) 20% od iznosa propisane dnevnice, ako su na terenu osigurani smještaj i ishrana od strane poslodavca,
b) do 70% iznosa propisane dnevnice, ako je na terenu osigurana samo ishrana,
c) do visine propisane dnevnice ako je na terenu zaposleniku osiguran samo smještaj.
Naknade ostalih troškova zaposlenicima
Kada govorimo o naknadama ostalih troškova zaposlenicima, prvenstveno mislimo na mogućnost sljedećih isplata:
Troškovi prijevoza – Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla priznaje se u visini koštanja cijene karte gradskog, prigradskog ili međugradskog prijevoza, a u slučaju korištenja vlastitog automobila suglasno internim aktima u visini od 15% od cijene 1l benzina po pređenom kilometru na odobrenoj relaciji od mjesta stanovanja do mjesta rada, a najviše do iznosa cijene jedne i po mjesečne karte u javnom saobraćaju na odobrenoj relaciji.
Naknada za ishranu u toku rada – Naknada za ishranu u toku rada (topli obrok) neoporeziva je ako se isplaćuje u visini do 1% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, za svaki dan proveden na radu. Negdje je kod Poslodavaca još uvijek ostala praksa da isplaćuju fiksno 8 KM po danu, a što je ostalo iz vremena kada je prosječna neto plaća u FBiH iznosila 800 KM. Ukoliko poslodavci odluče isplaćivati maksimalni neoporezivi iznos toplog obroka po danu, to u ovom periodu iznosi cca. 13,3 KM po danu što je značajna razlika u odnosu na ustaljenih 8 KM po danu.
Regres – neoporeziv je u visini do 50% od prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji u posljednja tri mjeseca prije isplate. Uvjet koji treba poštovati jeste da je zaposlenik koristio godišnji odmor za godinu za koju se regres isplaćuje.
Otpremnina – slučaju otkaza ugovora o radu, shodno članu 10. stav (4), tačka 6) Zakona, ne podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak ukoliko je isplaćena zaposleniku do iznosa koji čini 70% prosječne mjesečne plaće u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca – isplatioca otpremnine. U slučaju odlaska zaposlenika u penziju, otpremnina se priznaje u visini šest neto plaća zaposlenika koje su mu isplaćene u prethodnih šest mjeseci ili šest prosječnih neto plaća u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika.
Pokloni u novcu, stvarima ili pravima povodom državnih ili vjerskih praznika i/ili jubileja firme – koje poslodavci daju zaposlenicima ne podliježu obračunavanju i plaćanju poreza na dohodak ako njihova ukupna vrijednost na godišnjem nivou nije veća od vrijednosti koja je jednaka iznosu 30% prosječne mjesečne plaće koju objavljuje Federalni zavod za statistiku za mjesec kada se daje poklon.
Novčane pomoći zaposlenicima
Novčane pomoći zaposlenicima uključuju jednokratne novčane pomoći u visini tri prosječne plaće zaposlenika isplaćene u prethodna tri mjeseca ili u visini tri prosječne neto plaće u Federaciji prema posljednjem statističkom podatku, ako je to povoljnije za zaposlenika na ime:
teške invalidnosti zaposlenika (najmanje 60% invaliditeta) – uz prateću medicinsku dokumentaciju – u skladu sa članom 3. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl. novine FBiH”, br. 63/2010, 22/2011, 66/2011, 51/2012, 99/2022, 15/2023 i 68/2023)
teške bolesti zaposlenika ili članova njegove uže porodice – u skladu sa članom 3. Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće (“Sl. novine FBiH”, br. 63/2010, 22/2011, 66/2011, 51/2012, 99/2022, 15/2023 i 68/2023)
hirurških intervencija na zaposleniku izvršenih iz zdravstvenih razloga i po preporuci ljekara
Pored toga, novčane pomoći zaposlenicima mogu se isplatiti po sljedećem osnovu:
naknade troškova sahrane u slučaju smrti zaposlenika ili člana njegove uže porodice, kao i smrti penzioniranog zaposlenika, u visini stvarnih troškova sahrane, a najviše četiri prosječne mjesečne plaće isplaćene u Federaciji za prethodna četiri mjeseca prije donošenja rješenja o isplati naknade.
naknade troškova liječenja teško oboljelih zaposlenika i člana njegove uže porodice, shodno članu 24. stav (5) Zakona o porezu na dohodak, u visini stvarnih troškova prema dokumentaciji.
Pored ovih navedenih mogućnosti, postoje neke druge beneficije koje poslodavac može plaćati za zaposlene a koji se neće tretirati kao prihod od nesamostalne djelatnosti:
posebna radna odjeća sa znakom poslodavca
posebni ljekarski pregledi po osnovu posebnih propisa (npr. ljekarski pregledi prema propisima o zaštiti na radu i sl.)
sistematski kontrolni ljekarski pregledi za sve zaposlene – jednom godišnje za sve uposlenike
razni oblici obrazovanja i stručnog usavršavanja u vezi sa djelatnosti koji su neophodni za ostvarivanje prihoda poslodavca i sl. – različiti seminari i edukacije bitni za obavljanje djelatnosti, npr. računovodstveni seminari, strani jezik ako firma pruža usluge za neko strano tržište
premije kolektivnog osiguranja koje za svoje zaposlenike uplaćuje poslodavac za slučajeve povreda na radnom mjestu i/ili pri dolasku i povratku sa posla. – ovdje nisu uključene premije osiguranja koje u svojoj ponudi imaju i različite ljekarske preglede, laboratorijske nalaze i slično, već isključivo osiguranje za slučaj povrede na radnom mjestu i/ili pri dolasku/povratku sa posla
U zaključku, važno je istaknuti da neoporezive isplate zaposlenicima u Federaciji Bosne i Hercegovine pružaju poslodavcima širok spektar opcija za dodatne financijske beneficije svojim zaposlenicima, unaprjeđujući tako njihove radne uvjete i motivaciju. Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dohodak pruža jasne smjernice i uvjete, što omogućava bolje razumijevanje prednosti i mogućnosti ovih neoporezivih isplata. Ovaj pristup podržava rast organizacija u suvremenom poslovnom okruženju, uz istovremeno zadovoljstvo zaposlenika.