Freelancer – općenito
Freelancing bi se mogao prevesti na našem jeziku kao honorarni posao, a freelancer kao honorarac, slobodnjak.
Riječ je o privremenim poslovima, najčešće projektima za nerezidenta FBiH, gdje se freelancer ne veže ugovorom o radu niti mjestom rada.
Stoga se sa poreznog aspekta ovakav način obavljanja posla smatra samostalnom djelatnošću, gdje sve obaveze padaju direktno na freelancera.
Iako je od 2011. godine krenula prava ekspanzija freelancing oblika rada u svijetu, buknuli su raznorazni sajtovi i platforme za online poslove i ljudi su počeli ostvarivati značajnu zaradu, freelanceri u FBiH često su stajali pred zidom neznanja službenika Porezne uprave kako tretirati ovaj dohodak. Sve do 2018. godine kada se desila izmjena Pravilnika primjene Zakona na porez na dohodak (član 12.stav 4. točka 3 Zakona o porezu na dohodak, te član 70b Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak).
Izmjenom pravilnika napokon se definiralo ono što bi svaki stalni ili povremeni freelancer trebao znati o svojim pravima, obavezama i porezu koji mora prijaviti nakon uplate dohotka iz inozemstva.
Međutim, ta izmjena zapravo je digla dosta prašine jer se tražio retroaktivan obračun i uplata poreza na dohodak unazad sve do 2015. godine, što je izazvalo nezadovoljstvo freelancera. Do danas se ipak već pomalo iskristaliziralo kako i na koji način porezno tretirati freelancere i dohodak koji ostvaruju.
Da najprije pojasnimo: Obveznik poreza na dohodak je rezident Federacije i nerezident koji ostvaruje dohodak, i to – rezident koji ostvaruje dohodak na teritoriji Federacije i izvan teritorije Federacije. Zarada koju prime iz inozemstva se tretira kao njihov dohodak od samostalne djelatnosti, te su shodno tome freelanceri dužni sami prijavljivati visinu ostvarenog dohotka i platiti porez na njega. Iz navedenog razloga se nakon primljenog priliva novca na račun najkasnije dan iza mora taj porez i uplatiti.
Razlog zašto zapravo freelanceri moraju sami odraditi svoje prijave poreza, uzevši u obzir da se inače to preko poslodavca odradi- u slučaju ugovora o djelu i autorskih ugovora gdje su poslodavci povremenih poslova rezidenti u FBiH. U ovom slučaju su poslodavci nerezidenti, stoga ta obveza prelazi na njih i ona se utvrđuje na osnovu odredbi Zakona o dohotku uz priznavanje plaćenog poreza po odbitku i akontacija poreza na dohodak plaćenih u inozemstvu.
Napominjemo da nema minimalnog iznosa dohotka koji se treba prijaviti. Svaki dohodak je oporeziv, bez obzira na njegovu visinu.
Nepodnošenjem prijave i neizvršavanjem uplate poreza, freelanceri riskiraju plaćanje kazne, koje su prilično velike; prema Članu 84. Zakona o poreznoj upravi FBIH: Pravno lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM.
Za prekršaj iz stava 1. ovog člana odgovorna osoba u pravnom licu kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM.
Fizičko lice koje ne podnese poreznu prijavu Poreznoj upravi na način propisan ovim ili bilo kojim poreznim zakonom Federacije, bit će kažnjeno novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM. Za svaku prijavu koju mora sačiniti Porezna uprava u ime poreznog obveznika, propisuje se novčana kazna u iznosu od 500,00 KM do 50.000,00 KM.
Prijava poreza se vrši na propisanom obrascu AMS-1035 – Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inozemstva. Prilikom podnošenja AMS obrasca Poreznoj upravi potrebno je dostaviti (osim obrasca), dokaz o ostvarenom prilivu, dokaz o uplaćenom porezu i doprinosu, te dokaz o uplaćenom porezu u inozemstvu (ako ga ima).
Obračun ide po slijedećem principu:
Ako uzmemo da je dohodak freelancera npr. 1.000 KM.
- Dohodak – 1.000,00 KM
- Priznati rashodi – 20%
- Osnovica za zdravstvo – 800,00 KM
- Doprinos za zdravstveno osiguranje(4%) – 32,00 KM
- Osnovica za porez na dohodak – 768,00 KM
- Porez na dohodak (10%) – 76,80
- Ukupni doprinosi i porezi: 108,80 KM
Ako je dohodak freelancera 1000,00 KM, a u inozemstvu je uplaćen porez na dohodak u npr. iznosu 200,00 KM, u obračunu iskorištavamo to kao kredit:
- Dohodak – 1.000,00KM
- Priznati rashodi – 20%
- Osnovica za zdravstvo – 800,00 KM
- Doprinos za zdravstveno osiguranje(4%) – 32,00 KM
- Osnovica za porez na dohodak – 768,00 KM
- Porez na dohodak (10%) – 76,80
- Iznos poreznog kredita plaćenog u inozemstvu – 200,00 KM
- Ukupni doprinosi u porezi: 200>76,80 – 0 KM
Obrazac AMS – 1035- direktan link za PUFBiH
http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/obrasci/b839c-obrazac-ams_bos_web.pdf
Bitno je napomenuti da se mogu priznati rashodi u iznosu od 20 ili 30 posto, što je u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak kada je riječ o uplatama na ime obavljanja druge povremene samostalne djelatnosti ili one koja ima karakteristiku autorske naknade, te isto tako može se iskoristiti porezni kredit ako je porez na dohodak obračunat i uplaćen u zemlji davatelja posla.
Iznos poreznog kredita ne smije biti veći od poreza na dohodak izračunatog stopom poreza u Federaciji. Porezni kredit se priznaje na osnovu validne dokumentacije ovjerene od strane nadležnih organa strane države. Iznosi poreza plaćenog u inozemstvu preračunavaju se u konvertibilne marke (KM) primjenom srednjeg kursa Centralne banke BiH na dan utvrđivanja poreza.
Zakonska obaveza je da se na dohodak od samostalnih djelatnosti obračuna četiri posto doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret primatelja naknade, no na osnovu ove uplate se ne ostvaruje pravo na zdravstveno osiguranje.
Porez na dohodak i doprinos za zdravstvo se uplaćuju na uplatne račune koji se mogu naći na stranici Porezne uprave (direktan link: http://www.pufbih.ba/v1/stranica/15 ) a uplata ide prema županiji/kantonu prebivališta freelancera. Doprinos za zdravstvo se uplaćuje u standardnom odnosu: 89,80% na račun kantonalnog ZZO i 10,20% na račun Federalnog fonda.
Na navedenom obrascu prilikom obračuna se ne iskorištava lični odbitak, te svaki rezident FBiH koji ima poreznu karticu ima pravo iskoristiti taj odbitak na kraju godine preko obrasca GPD-1051- godišnja prijava dohotka.
U tom slučaju se u godišnju prijavu unosi i ovaj dohodak od samostalne djelatnosti, kao i iznos uplaćenog poreza u zemlji i u inozemstvu.
Obrazac GPD-1051:
http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/obrasci/a9d63-94b8a-obrazac_gpd_1051_ver1__bos_web2.pdf
Podsjećamo da bi inače zakonski rok za podnošenje GPD-1051 obrasca bio do 31.03. Stoga napominjemo da ispoštujete zakonski rok, predate obrazac i na taj način ostvarite pravo na eventualni povrat poreza.
Napominjemo i da ako već niste, da izvadite poreznu karticu, s obzirom da preko nje vršite olakšicu, riječ je o minimalnih 300,00 KM mjesečno odnosno 3.600,00 KM ako se radilo cijelu godinu.
Porezna se kartica vadi podnošenjem zahtjeva na obrascu: http://www.pufbih.ba/v1/public/upload/obrasci/6fea6-pk_1001_bs_int2.pdf u Poreznoj upravi prema mjestu prebivališta rezidenta.
Registracija djelatnosti freelancera
U slučaju da ostvarujete značajnu zaradu svaki mjesec kao freelancer, a već ste zaposleni i
zarađujete mjesečnu plaću, i tada se možete registrirati i u tom slučaju registraciju vršite na
obavljanje obrta kao dopunske ili dodatne djelatnost.
Dopunska djelatnost – kao dopunsko zanimanje možete obavljati djelatnost isključivo
samostalnim radom i to najduže 20 sati sedmično, uz plaćanje poreza čiju visinu propisuje
organ nadležan za poreze. Ovo znači da nemate obavezu plaćati doprinose, jer vaš
poslodavac već to obavlja za vas, a vaša je obaveze da samo platite porez od 10%.
Dodatna djelatnost – Fizičko lice može obavljati obrt kao dodatno zanimanje isključivo putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta. Ovo znači da zapošljavate druge da rade za vas, a ostvarujete pravo na dobit na koju plaćate porez 10%. U ovom slučaju niste obvezni plaćati doprinose jer to vaš poslodavac radi za vas.
Drugi oblik registracije je društvo sa ograničenom odgovornošću. D.o.o. je privredno društvo koje se registrira u Općinskom sudu. Ono što je najvažnija razlika u odnos u na obrt je da društvo sa ograničenom odgovornošću za dugovanja odgovora samo do visine uloženog kapitala koji u F BiH može da iznosi minimum 1.000,00 KM. Najveća prednost kod DOO je ste sigurnost poslovanja. Međutim, nedostatak ovog oblika je ste prije svega komplicirana i duga procedura prilikom otvaranja i gašenja firme, visoki troškovi poslovanja posebno za nekoga tko tek počinje, viši troškovi osnivanja. Trošak osnivanja za DOO se kreću od oko 1.500,00 KM pa naviše, zavisno od broja osnivača, visine osnivačkog kapitala, notarske obrade, općine u kojoj se registrira (takse i komunalije).
Ukoliko niste nigdje zaposleni i odlučite da osnujete obrt kao sljedeći oblik registracije, tada istu obavljate kao osnovnu djelatnost (to znači da nema te nigdje zasnovan radni odnos i da ćete se samozaposleni i na taj način ostvariti mirovinsko i zdravstveno osiguranje). Da bi obavljali obrt kao osnovnu djelatnost potrebno je da zadovoljite sljedeće uvjete: da ste državljanin Bosne i Hercegovine, da ste poslovno sposobni, da udovoljavate općim i posebnim zdravstvenim uvjetima, a koje popisano posebnim zakonom, da pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.
Bez obzira koju vrstu odnosno oblik registracije izaberete ako godišnji dohodak ne prelazi 100.000,00 KM, niste u sustavu PDV-a. Ako se pređe prag od 100.000,00 KM potrebno se registrirati u PDV sustav. Ulaskom u sustav PDV-a, freelancer ima obavezu predaje PDV prijave svaki mjesec.
Uz obavezu plaćanja PDV-a, dobije se mogućnost povrata ulaznog PDV-a.
Prednosti i mane
Registracija obrta u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) ima svoje specifičnosti u odnosu na osnivanje društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Evo nekoliko ključnih razlika:
Jednostavniji postupak i manji troškovi: Procedura registracije obrta je jednostavnija i jeftinija u odnosu na osnivanje d.o.o. Obrtnici imaju manje administrativnih koraka i manje troškova prilikom registracije.
Samostalnost i fleksibilnost: Obrtnici imaju veću samostalnost u vođenju poslovanja. Mogu brže donositi odluke i prilagoditi se promjenama na tržištu.
Odgovornost: Obrtnici su osobno odgovorni za poslovanje obrta. U slučaju problema, njihova osobna imovina može biti ugrožena. S druge strane, d.o.o. ima ograničenu odgovornost, gdje su vlasnici odgovorni samo do visine uloženog kapitala.
Stručna sprema: Obrtnici moraju ispunjavati određene uvjete, uključujući stručnu spremu za većinu djelatnosti obrta.
Ukoliko kao freelancer se odlučite registrirati djelatnost, po mom osobnom mišljenju, društvo sa ograničenom odgovornošću je ipak bolji izbor, bez obzira na skuplji i duži put osnivanja, međutim sama činjenica da su zaštićeniji ukoliko dođe do problema je dovoljan razlog da se ovaj oblik registracije izabere.